Danas.hr

Prema prvoj procjeni hrvatski je BDP u drugom ovogodišnjem kvartalu pao 2,1 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, izvijestio je Državni zavod za statistiku. U prvom kvartalu BDP je oslabio 1,3 posto, što znači da dolazi do daljnjeg produbljivanja recesije. Nakon što DZS 20. rujna objavi konačnu procjenu BDP-a i njegovu strukturu, bit će poznati i glavni uzročnici ovakvog ekonomskog stanja.

Zbog svega toga moglo bi se dogoditi da se Hrvatskoj snizi kreditni rejting, a posljedica bi mogla biti i pozivanje MMF-a u pomoć.

'Tražimo samo malo strpljenja'

Novinari su Milanovića upitali o ostavci nakon ovako loših vijesti o padu BDP-a. "Koja vrsta ostavke postoji, tvrdo kuhana, meko kuhana?", uzvratio je Milanović te nastavio: "Ne komentiramo, mi radimo, ja nisam komentator. Naslijedili smo negativne trendove, ne od bivše Vlade, nego zbog globalne situacije. Ne samo da vjerujemo, nego čvrsto mislimo, dakle mislimo, ne vjerujemo da će sljedeća godina biti bolja, da ćemo ostvariti rast. I treći kvartal će zbog turizma biti bolji", kazao je to premijer Zoran Milanović upitan da prokomentira objave o padu BDP-a.

"Hrvatska je ostavljena kao zemlja slučajnosti, i to moramo promijeniti, način na koji se njome upravlja. Ovisimo o kiši, ako nema kiše, dobro je u turizmu, ali je loše u poljoprivredi. Drugim riječima, ovisimo o stvarima na koje nemamo utjecaja", istaknuo je.

Očekivali su, kaže, više od ove godine. "Radimo, saniramo brodogradnju, sve one stvari koje barem 17 godina u Hrvatskoj nisu rađene. I ne tražimo ni od koga simpatije ni milost, nego samo malo strpljenja", kazao je Milanović dodajući da je nakon pola godine savršeno jasno da čuda nisu moguća.

Na pitanje smatra li da je Vlada zakazala, kazao je da on ne komentira Vladu, ali da on kaže da Vlada valja, i da je dobra i kompetentnija nego ikad do sada, ali da joj je i teško. "Ali ne plače zbog toga", ističe Milanović, koji nije htio nagađati o prognozama za sljedeću godinu podsjećajući da su i prognoze stručnjaka iz međunarodnih financijskih organizacija često bile promašene.

Ocijenio je i da će sljedeće godine situacija u Europi biti malo bolja, pa se očekuje i u Hrvatskoj. "Ali ne zato što je Hrvatska prodisala jer se nakačila na to okruženje, nego zato što dobro radi, donosi mjere, zakone, politike. Ne zemlja slučaj, ne želimo ovisiti o ritmu kiše, nego želimo sami upravljati svojim resursima i ne molimo druge za milost", zaključio je.

Veliki pad industrijske proizvodnje

Govoreći o uzrocima pada BDP-a, tu su veliki pad industrijske proizvodnje, pad izvoza, smanjenje prometa u trgovini na malo i natprosječan rast cijena. Nepovoljan rasplet za Hrvatsku kombinacija je prenesenih problema iz eurozone, ali i domaćih poteza, prije svih povećanja PDV-a za dva postotna poena te poskupljenja benzina i drugih energenata. Dosta je vremena nova vlast potrošila i na kadrovske kombinatorike, piše Večernji list.

Nisu ostvarili ni četvrtinu planiranih investicija

Vlada je počela mandat oštrim smanjenjem proračunskih rashoda, koje je također imalo utjecaja na kretanje BDP-a, uz obećanje da će ekonomiju spašavati velikim investicijskim ciklusom. Javna su poduzeća dobila zadatak da pojačano investiraju, ali s Markova su trga nedavno priznali da u prvom dijelu godine nisu ostvarili ni četvrtinu planiranih investicija.